Dok sam nekoć ljeta provodila izležavajući se na plaži, zadnjih godina preferiram aktivan godišnji odmor u brdima, daleko od gužve, pod ugodnom krošnjom stoljetnih šume. U planinarenje sam se zaljubila prije nešto više od četiri godine i od tada svaki slobodan trenutak koristim kako bih pobjegla daleko od vreve. To se odnosi i na ljeto koje pretežito provodim na višim nadmorskim visinama.
Pozitivno utječe na kondiciju, ali i psihu
Planinarenje ima mnogobrojne prednosti, fizičke, ali i psihički i, definitivno, je aktivnost koja postaje sve popularnija. I to s razlogom.
Ako ćemo gledati samo s fizičke strane, planinarenje je aktivnost koja pozitivno utječe na kondiciju, mišiće, a poznato je po to tome što sagorijeva izuzetno puno kalorija. Za razliku od, primjerice, treninga u tereni, tijekom boravka u brdima često nećete biti ni svjesni koliki napor ste napravili. Osim kada pogledate iza sebe i shvatite koliki put ste prešli. Ali to je izuzetno dobar osjećaj. ;)
Planinarenje je izvrstan način za resetiranje i isključivanje iz modernog svijeta. To nam s obzirom na digitalnu povezanost sve teže i teže pada. No, kada se nađete u brdima i u šumi, često ne postoji dobar signal, a kako svoj fokus morate usmjeriti na sigurne korake, put i markacije, neće vam pasti na pamet da visite na mobitelu.
Vraća fokus na sadašnjost
Ova outdoor aktivnost vraća fokus na sadašnji trenutak. Bivanje mislima u prošlosti i budućnosti je boljka našeg modernog vremena kojeg planinarenje liječi. Naime, kako bi vaš izlet prošao po planu i posve sigurno, svu svoju pažnju trebate usmjeriti na sadašnji trenutak.
Planinarenje je dokazano izvrsna anti-stres terapija. Osim što nas isključuje i vraća fokus na trenutak u kojem se nalazimo, priroda ima tu moć da liječi stres, čisti um i tijelo. Povrh svega toga planinarenje je odličan lijek protiv nesanice. Naime, nakon što prođete izazovniju stazu, sretni, zadovoljni i umorni te večeri ćete spavati snom pravednika. Je li potreban još neki razlog da krenete planinariti?
Prijedlozi laganih planinarskih izleta za početnike
Sada kada sam vam probudila znatiželju, donosim nekoliko prijedloga za lagane planinarske staze koje su stvorene za planinare početnike.
Na Medvednici se nalazi staza koja vodi preko 500 kamenih stuba. Njih je u periodu od 1946. do 1953. godine vlastitim rukama izgradio planinar, publicist, fotograf i novinar Vladimir Horvat. Upravo po njemu su dobile naziv Horvatove stube. Mnogi smatraju kako su upravo Horvatove stube najljepši izletnički objekt na Medvednici izrađen ljudskom rukom. Početnici ovoj stazi pristupaju s livade Hunjka, a dužina staze iznosi oko tri kilometra. Na njoj vas čekaju i špilja Medvednica kao i izletište Srnec koje je stvoreno za dužu pauzu za ručak.
Šetnja oko Lokvarskog jezera je odličan jednodnevni izlet koji osim što uključuje višesatno hodanje, nudi osvježenje u obliku kupanja u poznatom goranskom jezeru. Staza je sveukupno duga oko 15-ak kilometara, no za početak možete proći tek jedan njen dio i vratiti se do početne točke.
Kanjon Kamačnik u Gorskom kotaru je omiljena destinacija, a ova lagana staza je stvorena za početnike. Staza je sveukupno duga oko sedam kilometara za što vam je potrebno oko tri sata hodanja.
Grofova poučna kružna staza na Jankovcu na Papuku je idealna za cijelu obitelj. Nudi pregršt atrakcija te ćete na njoj imati osjećaj da ste zakoračili duboko u šumsku avanturu. Na stazi vas čekaju mekane zelene livade, dva umjetna jezera, izvor, dvije špilje i 30 metara visoki slap Skakavac. Staza je duga svega dva i pol kilometra i prođe se za oko sat i pol.
Slavonija skriva još jedan odličan izlet koji će oduševiti sve ljubitelje povijesti i starih drevnih utvrda. Na Krndiji kod Orahovačkog jezera počinje lagana staza dužine dva kilometra i stari Ružica grad čije istraživanje predstavlja pravi povratak u prošlost.
Autorica teksta i fotografija: Mija Dropuljić (Under Dreamskies)
